X

Viogor-Zanik (Bosna i Hercegovina)

Vlasništvo

100% (Drina Resources d.o.o. Srebrenica)

Površina

216 km2

Okrug

Srebrenički magmatski kompleks (Podrinjske metalogene zone)

Tip nalazišta

Porfirski, visoka sulfidaciona epitermalna, srednje sulfidaciona epitermalna

Sirovina

Cu, Pb, Zn, Au, Ag, Sb, Sn

Status

Spremno za istražno bušenje (Q2 2022)

O projektu Viogor-Zanik

Srebrenica magmatski kompleks je 30 miliona godina star, zapadni član Podrinjske metalogenetske oblasti koji obuhvata srpski Cer i Boranja rudarski okrug, najzapadnije delove Srpsko-makedonske metalogenetske provincije (SMMP) koja pripada zapadnom delu Tetijskog metalogenetskog pojasa. SMMP uglavnom sadrži ležišta starosti od paleogena do neogena. Rudni rejon Srebrenice predstavljen je intermedijarnim do bazičnim subvulkanskim stenama oligocen-miocenske starosti, koje su smeštene u argilošiste Paleozojske starosti i pokrivene Neogenim kiselim piroklastitima.

Poznato je da se u ovoj metalogenetskoj oblasti nalaze dva tipa mineralizacije: (i) grajzenska mineralizacija sa kasiteritom, koja je u vezi sa kvarc-turmalin-muskovitskim facijama, i (ii) hidrotermalne Pb-Zn-Fe rudne žice sa promenljivom koncentracijom Ag, Sn, Sb. Kao takava, Srebrenička metalogenetska oblast deli mnoge mineraloške sličnosti sa onima iz Andskog Ag-Sn pojasa, nemačkog okruga Freiberg-Erzgebired, Lavrion ležišta u Grčkoj i Baia Mare metalogenetske oblasti Istočnih Karpata u Rumuniji. Rudni rejon Srebrenice sadrži mineralizaciju koja se može uporediti sa onom u Ag-Sn ležištu San Jose, Oruro, Bolivija (kasiterit, stanit, pirit, halkopirit, argentinski tetraedrit, galenit i sfalerit).

Rudna mineralizacija u Srebrenci povezana je sa sin-vulkanskim prstenasto radijalnim frakturama gde su hidrotermalne rudne žice koncentrisane u okviru četiri glavna sistema od brečiziranih struktura: (i) severoistočna rudna zona (Sase/Gross rudnik), (ii) severozapadna rudna zona (Čumavići), (iii) severna rudna zona (Vitlovac), i (iv) centralni rudni sistem (Guber, Olovine). Poreklo rudne mineralizacije genetski je povezano sa skrivenim plutonskim telom granitoidnog sastava S-tipa, plitko postavljenog ispod južno-centralnog dela oblasti.

Prostrana grajzenska tela su dobro razvijena i sastavljena od kvarca, turmalina i muskovita nalaze se duž kontakta između mikro-granodiorita i Paleozojskih argilošista. Turmalin je igličastog, prizmatičnog i radijalno zrakastog habitusa. Grajzen je asociran sa endoskarnovima i ukazuje na proksimalno intruzivno telo sa prekrivenim gornjim oreolima koji zaustavljaju prodor hidrotermalnih fluida. Pb-Zn sulfidi, praćeni sideritom, markasitom, sulfosolima i Ag sulfidima su dominantni hidrotermalni rudni minerali, razvijeni u centralnom delu oblasti, dok je u perifernim delovima prisutna mineralizacija povezana sa niskotemperaturnim epitermalnim rudnim žicama (Sb, lokalno W, Hg).

Mapa lokacije

Tehnički izveštaj

Srebrenica magmatski kompleks

3 licence, površine 216 km2 koje okružuju rudnik Sase/Gross kompanije Mineco Ltd’s sa godišnjom proizvodnjom rude od 300 000 t i sa 12 000 000 t izmerenih i indiciranih mineralnih resursa (3.6% Pb, 5.4% Zn i 65g/t Ag).

Za vreme Jugoslavije 1980-ih, istražna bušenja u ovoj oblasti dala su sledeće rezultate:

  • 7.2 m @ 1.5 % Cu (od 42 m)
  • 5.6 m @ 1.37 % Pb, 4.02 % Zn, 90 g/t Ag, 0.31 g/t Au i 1.59 % Sb (od 21.7 m)
  • 4.2 m @ 0.95 g/t Au i 17.42 g/t Ag (od 124 m)
  • 47.40 m @ 1.90 % Zn (od 7.0 m) uključujući 25.1 m @ 2.5 % Zn i 0.4 m @ 4.56% Pb, 1.66 % Zn, 50 g/t Ag
  • 3.9 m @ 1.62 % Pb, 3.37 % Zn, 82 g/t Ag (od 53.8 m)
  • 0.3m @ 3.25 g/t Au, 384 g/t Ag, 1.13%, Pb, 1.94% Zn, 2.45% Sb (od 41.4m)

Visoke anomalije dobijene nakon uzorkovanja potočnih sedimenata, metalometrije i elektromagnetnih merenja ukazuju na prisustvo plitkog mineralizovanog Cu porfirskog sistema.

Više Cu-Pb-Zn-Ag-Au lokacija od značaja biće testirano u predstojećem programu istražnog bušenja 2022. godine.

Geološka karta Viogor-Zanik istražnog projekta

Zone izdvojene metalometrijom

1.650 uzoraka (metalometrijskih proba) zemljišta uzetih po mreži 250x250m na 133km2, sa dopunom mreže 125 m za područja od interesa.

Geohemija elemenata potvrđuje zonaran mineralizovan sistem sa proksimalnom, visokotemperaturnom asocijacijom elemenata koja ukazuje na prisustvo porfirskog tipa mineralizacije koja prelazi u epitermalni sistem na severozapadu.

Cu+Sn (visokotemperaturna proksimalna porfirska asocijacija)

Cu+Sn Zscore SUM za metalometrijske probe sa povišenim koncentracijama koje ukazuju na područja blizu magmatsko-hidrotermalnog centra.

Te+Bi (visokotemperaturna proksimalna porfirska asocijacija)

Bi+Te Zscore SUM za metalometrijske probe sa povišenim koncentracijama koje ukazuju na područja blizu magmatsko-hidrotermalnog centra. Povišeni Bi ukazuje i na obim kvarc-pirit-sericit alteracije zbog njegove asocijacije sa piritom.

Mn+Zn (distalna porfirska/plitka epitermalna asocijacija)

Mn+Zn Zscore SUM za metalometrijske probe sa povišenim koncentracijama koje ukazuju na distalne srediname koje se nalaze na severozapadu područja licence Čumavići. Osiromašen Mn i Zn u zoni od interesa u Olovinama ukazuje na moguće raspadanje amfibolita u centralnim delovima hidrotermalnog magmatskog sistema.

Tl+As+Sb (distalna porfirska/plitka epitermalna asocijacija)

Tl+As+Sb Zscore SUM za metalometrijske probe sa povišenim odzivom koji pokazuju udaljene ili gornje delove magmatsko-hidrotermalnih sredina. Značajno obogaćenje ovim elementima primećeno je u poznatim srednje-sulfidacionim epitermalnim žicama Olovina i Čumavića.

Geofizičko istraživanje snimano iz vazduha

1.350 km na razmaku profila od 300 m, sa dopunom profila na razmakom od 150 m, na visini leta od 120 m, sprovedeno u maju 2020

Potvrdio geohemijska ispitivanja identifikovanjem 3 potencijalne lokacije za istražna bušenja.

Više zona od interesa za bušenje sa zonama gde se poklapaju povišeni magnetizam i provodljivost/otpornost.

Prikaz mape 12.5 Hz SkyTEM elektromagnetnih podataka.

Mapa totalnog magnetnog inteziteta (TMI)

Interpretativni presek kroz porfir na lokaciji Kiseli

Interpretativni prikaz lokacije Brežani, koji ilustruje veliku magnetnu anomaliju koja se poklapa sa anolijom metalometrije Au-Bi-Te.

Integrisana strukturna analiza

3D model strukturne interpretacije koji koristi magnetne vektorske inverzije kako bi definiasao glavne koridore permabilnosti. Severoistotok-jugozapadni i severozapd-jugoistočni strukturni trendovi koji se poklapaju sa operativnim rudnikom Sase i istorijski istraženom zonom polimetaličnih žila Čumavići, konvergiraju u Olovinama, delu koji sadrži porfirni cilj Kiseli.

Ciljevi projekta

Dosadašnji rad na projektu Viogor-Zanik bio je fokusiran na određivanju lokacija od interesa za istražna bušenja (oko C$1.800.000)

Svi dosadašnji geološki radovi su završeni privatno prikupljenim sredstvima tokom proteklih 12 meseci uključujući:

  • Geološko kartiranje litologije i alteracija, uzorkovanje potočnih sedimenata i litogeohemijskih uzoraka (rock chip)
  • ASTER, SENTINEL-2 & LANDSAT-8 daljinska detekicija i identifikacija pogodne mineralogije glina
  • Uspešna inverzija istorijskih gravitacionih i magnetnih podataka
  • 1.331 kilometara magnetnog i elektromagnetnog istraživanja
  • 1.650 metalometrijskih uzoraka po mreži 250x250m (125x125m na lokacijama od interesa)
  • Spektrometrija gama zraka na nivou projekta
  • Strukturno tektonska analiza na nivou projekta
  • Detlaljno kartiranje ključnih zona u razmeri 1:2.500 sa uzimanjem litogeohemijskih uzoraka
  • Sinteza podataka i definicija zona od interesa

3 glavne lokacije projekta spremne su za istražna bušenja.

Uzorkovanje potočnih sedimenata
Daljinska detekcija
Magnetna i gravitaciona inverzija
Metalometrijsko i litogeohemijsko uzorkovanje
Radiometrijsko snimanje
Magnetno i elektromagnetno snimanje iz vazuha
Strukturna analiza

Preliminarno istražno bušenje – Drugi kvartal 2022.

Lokacije istražnih bušotina su određene analizom različitih slojeva geoloških podataka.

Svi podaci su verifikovani na terenu i rangirani empirijski prema značaju, odnosno težinom značaja geoloških dokaza.